Snimak sa sednice Komisije za žalbe Saveta za štampu 27.12.2021



Sednica Komisije za žalbe Saveta za štampu biće održana u ponedeljak, 27.decembra u 18 sati u prostorijama Saveta za štampu.
Komisija će razmatrati sledeće žalbe:
1.Zoran Jevtić – Danas
2.Gvozden Nikolić – Ozonpress
Savet za štampu poziva Vas na onlajn tribinu
“Smernice za primenu Kodeksa novinara Srbije u onlajn okruženju 2.0.”
“Rad Komisije za žalbe u proteklih šest meseci”
Govoriće:
-Đorđe Krivokapić i Miloš Stojković, autori novih Smernica
– Zorica Višnjić, predsedavajuća Komisiji za žalbe
– Gordana Novaković, generalna sekretarka Saveta za štampu
Vreme: Četvrtak, 23. decembar 2021, 11 sati
Mesto: https://us06web.zoom.us/j/84180483673?pwd=dVhhVVZWaDQwNEhtVjZSUFlLUzVodz09
Upotreba embedovanih sadržajima i veštačke inteligencije, prikupljanje i obrada podataka korisnika, “klikbejtovi”, deo su uputstava koja nude dopunjenje Smernice. Smernicama je precizirano i šta se podrazumeva pod skrivenim oglašavanjem (ekonomskim ili političkim) i šta mediji treba da rade kada se od njih traži „brisanje arhive“ zbog prava na zaborav.
Gotovo svakodnevno promene u onlajn sferi uslovile su potrebu da pet godina nakon usvajanja prvih Smernica izradimo dodatna dodatna objašnjenja za neke nove etičke dileme sa kojima bi se redakcije mogle suočiti.
Govorićemo i o tome kakve odluke je Komisija za žalbe Saveta za štampu donela u prethodnih šest meseci, zbog čega su se građani najčešće žalili, koliko su teški bili prekršaji Kodeksa koje je utvridla i koje su bila najveće dileme članova Komisije.
SEMINAR ETIČKO NOVINARSTVO
Ovaj seminar će se baviti sledećim temama:
Modul 1 –
|
Modul 3 – |
Modul 2 – |
Modul 4 – |
DODATNI IZVORI:
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
SAVET ZA ŠTAMPU
Komisija za žalbe
Br.119
25.11.2021.
Beograd
ZAPISNIK
Sa 118. sednice Komisije za žalbe, održane 25.11.2021. godine u 18 sati u prostorijama Saveta za štampu
Prisutni članovi Komisije: Zorica Višnjić,Vlado Mareš, Dragan Đorđević, Vida Petrović Škero, Jelka Jovanović, Olivera Milošević, Tamara Skrozza, Bojan Cvejić, Zlatko Čobović i Jelena Petković
Odsutna članica Komisije Snežana Andrejević
Ostali prisutni: Gordana Novaković, generalna sekretarka Saveta za štampu
Dnevni red:
1.Razmatranje žalbe Dragoljuba Petrovića na tekst objavljen u dnevnom listu „Informer“
2.Razmatranje žalbe Aleksandra Arsenijevića na tekst objavljen na „Media portalu“
3.Razmatranje žalbe Krovne organizacije mladih Srbije na tekst objavljen u dnevnom listu „Blic“
4.Razmatranje žalbe Džejhuna Bulića na fotografiju objavljenu na portalu „Indeksonline.rs“
5.Razmatranje žalbe Slađane Filipović na tekst objavljen na portalu „Tpknews“
6.Razmatranje žalbe Ljubice Zdravković Džonov na tekst objavljen na portalu „Infovranjske.rs“
1.Dragoljub Petrović, glavni i odgovorni urednik lista „Danas“, obratio se Savetu za štampu, jer je u spornom tekstu, između ostalog, citiran Ištvan Kaić, koji je naveo da se jedan od osnivača tog lista Zdravko Huber, nedavno „u otvorenom pismu požalio javnosti na uređivačku politiku Draže Petrovića“, te da je tekst koji je Petrović potom objavio „o Vučićevim rolkama“ „Dražin sujetni odgovor na Huberovu dobronamernu kritiku“. Petrović je u žalbi istakao da otvoreno pismo Zdravka Hubera ne postoji. Članovima Komisije je dostavljen i dopis Zdravka Hubera, koji je takođe demantovao da ovakvo pismo postoji. Iz raprave i odlučivanja o ovoj žalbi bili su izuzeti Jelka Jovanović i Bojan Cvejić, zaposleni u listu „Danas“. U kraćoj raspravi, Tamara Skrozza je rekla da je slučaj potpuno jasan, da Komisija raspravlja o izmišljenoj temi teksta, na osnovu izmišljenog pisma i da je iznenađujuće da je ovako nešto objavljeno, čak i kad je „Informer“u pitanju. Jelena Petković je navela da je dobro što su članovi Komisije dobili potvrdu od Zdravka Hubera da nije napisao pismo koje se pominje u tekstu, jer bez toga ne bi mogli da donesu odluku. U tekstu se o pismu govori kao o nečemu što bi novinarima trebalo da bude poznato, a nije, a sada je potvrđeno i da je to netačno. Dodala je da tekst u listu „Danas“ govori o tome kako se moda koristi u političke svrhe, te da bi pre nekoliko godina takva tema poslužila da se kolege nadovežu na to, a danas, neverovatno, izaziva ovakve reakcije. Rekla je i da je saglasna sa tim da je prekršen Kodeks. Zlatko Čobović je ukazao na to da je redakcija bila dužna da proveri da li pismo o kojem sagovonik govori postoji, a da bi bilo profesionalno da je, ne samo proverila gde je i kada to objavljeno, nego i da je pozvala Zdravka Hubera da prokomentariše sadržaj tog navodnog pisma, pa da objavi još nešto o tome. Zorica Višnjić je istakla da se redakcija „Informera“ ovim tekstom više ogrešila o Hubera, nego o Petrovića. Komisija je, nakon toga, jednoglasno odlučila da su prekršene tačka 1 poglavlja I i tačke 1 i 2 poglavlja V.
4.Džejhun Bulić je žalbu podneo zbog toga što je portal objavio njegovu fotografiju dok je bio u bolnici, bez njegove saglasnosti. Portal je, nakon što im je dostavljena žalba, fotografiju uklonio, ali podnosilac žalbe time nije bio zadovoljan i insistirao je da se o žalbi izjasni Komisija. Jelka Jovanović je smatrala da je žalilac u pravu, da podaci o zdravstvenom stanju spadaju u posebno osetljive podatke i da se ne mogu otkrivati. Osim toga, potrebna je i saglasnost osobe koja nije javna ličnost za objavljivanje njene fotografije, a koju uglavnom nije teško dobiti. Podsetila je da u medijima stalno postoji taj problem kada se objavljuju fotografije ljudi, recimo iz narodnih kuhinja ili korisnika socijalne pomoći. Tamara Skrozza je rekla da je načelno saglasna sa ovim, mada misli da je u velikom broju slučajeva praktično nemoguće dobiti pisanu saglasnost od svih ljudi koji se nađu na fotografija, na primer na fudbalskim utakmicama. Istina je da su podaci koji se odnose na zdravlje posebno osetljivi, ali treba uzeti u obzir i to da smo u pandemiji, dakle u potpuno vanrednoj situaciji, da ima na hiljade mrtvih i na stotine hiljada obolelih i da nije reč ni o kakvoj viktimizaciji obolelih, već o primarnom javnom interesu na globalnom nivou – da se ljudi obaveste i animiraju. Zato misli da, s obzirom na okolnosti, Kodeks nije prekršen. Mediji, dodala je, inače nemaju dovoljno fotografija kojima bi mogli da ilustruju ogroman broj medijskih sadržaja o pandemiji koja traje već dve godine. Objasnila je da je trebalo „blurovati“ lica osoba na fotografiji, ali da je redakcija, kada je dobila žalbu, reagovala veoma profesionalno, što nije uobičajeno za našu sredinu i to treba uvažiti. Žalba je korisna, jer slučaj jeste edukativan, ali, kao neko ko svakodnevno koristi fotografije za ilustrovanje tekstova zna da je nemoguće dobiti saglasnost od svakoga i za svaku fotografiju. Jelka Jovanović je ponovila da je osoba na fotografiji prepoznatljiva i da za postupak redakcije da objavi takvu fotografiju nema dovoljno opravdanja. Olivera Milošević je rekla da misli da Kodeks jeste prekršen, da razume podnosioca žalbe i da ni ona ne bi volela da posluži kao ilustracija za bilo koji tekst dok sedi u invalidskim kolicima. Saglasila se sa tvrdnjom da nije lako naći snimak ili fotografiju za tekstove o kovidu-19, ali da ima načina da se ne otkrije identitet osobe sa slike – može da se fotografiše s leđa, sa veće udaljenosti, da se ne vidi lice, a poruka bi bila ista. Za to je potrebno samo da se fotoreporter malo više potrudi i da se pokaže malo više profesionalnosti. Ona je pohvalila potez redakcije koja je uklonila fotografiju. Da je žalilac u pravu mislila je i Jelena Petković, koja je rekla da pandemija jeste veliki izazov za sve, pa i za medije, ali da smatra da je većina kolega poštovala dostojanstvo pacijenata prilikom izveštavanja. U ovom konkretnom slučaju, na fotografiji se ne vidi samo Bulić, nego ukupno četiri osobe, od kojih se bar još jedna može prepoznati. Redakcija jeste dobro reagovala nakon žalbe, ali to ne menja činjenicu da su napravili propust. Reč je o nedostatku pažnje fotografa koja je dovela do prekršaja Kodeksa. Vlado Mareš se saglasio sa Tamarom, dodajući da svako ima obavezu da obavesti ljude iz svoje okoline da je zaražen i da postoji javni interes da to znaju da bi se zaštitili. U ovom slučaju ne sme da bude nikakve tajne da je neko zaražen i ne treba da važe ista pravila kao za neke druge bolesti. Naveo je da je malo nedostajalo da se ovaj slučaj sasvim lepo završi, jer su i žalilac i redakcija prvo dobro postupili, ali se ipak na kraju našao pred Komisijom, pa sad to ne želi da kvari, te da će zato glasati da Kodeks nije prekršen. Zlatko Čobović je rekao da je u trenutku pre povlačenja fotografije, po njegovom mišljenju, bilo prekršaja Kodeksa i da je i sama redakcija to praktično priznala time što je ukonila fotografiju. Ako bi Komisija sada glasala da Kodeks nije prekršen, bila bi protivrečna. Naveo je da ne može da ulazi u to zašto je podnosilac žalbe nastavio da insistira da Komisija odlučuje o žalbi i pored toga što je fotografija uklonjena, niti kakvu satisfakciju očekuje da će dobiti, ali da veruje da Kodeks jeste prekršen. Zorica Višnjić je rekla da je njen utisak da on nije hteo da sakrije da je oboleo od korone i da mu nije to problem, već da nije želeo da jedan njegov trenutak nemoći bude vidljiv, posebno što je to uplašilo njegove prijatelje koji su to videli, te da je na to želeo da ukaže. Dragan Đorđević je ocenio da je reč o retkom primeru da medij postupi profesionalno, ali da, s druge strane, veruje da je motiv za podnošenje žalbe bio povreda ličnog dostojastva, pa je u velikoj dilemi kako da se izjasni. Misli, ipak, da Kodeks jeste prekršen. Kako je za odluku da je Kodeks prekšen glasalo šestoro članova Komisije, a protiv bilo četvoro, nije bilo potrebne većine od sedam glasova, pa odluka nije doneta.
5.Sudija Slađana Filipović podnela je žalbu zbog dva teksta kojima su, kako je navela, prekršena tačke 1 poglavlja Istinitost izveštavanja, jer su objavljene potpuno netačne infromacije. Vida Petrović Škero je podsetila da Komisija već nekoliko puta razmatra žalbe na ovaj portal i da se stiče utisak da je reč o ratu koji će dugo trajati, a koji se ne vodi činjenicama, nego glasinama, nagađanjima i tvrdnjama bez ikakvih dokaza. Rekla je i da je nemoguće demantovati ovakve spekulacije, kao i da ponašanje ovog medija prevazilazi svaku granicu kršenja Kodeksa i da bi morali da počnu da se najzad ponašaju profesionalno. Objasnila je da portal sve vreme piše i o sudiji i o advokatu, sa kojim je ona navodno u sprezi, da svi u gradu znaju da su oni kriminalci, a sve bez i jednog dokaza. Činjenice su da oni za proveru informacije koja se odnosi na rad sudije zovu advokata, a ne nju, pa im onda neko u sudu, navodno, kaže da im je advokat rekao da ih ne spajaju sa njoj, a nakon što nisu uspeli da dođu do njenog telefona, što je gotovo nemoguće u malom gradu. Vlado Mareš je, nasuprot ovome, rekao da ne razume advokata i sudiju koji nisu našli za shodno da pošalju demanti portalu, a žale se Savetu. Istakao je da je ovo još jedna u nizu žalbi u kojima se samo govori da nije tačno to što piše, ali se ne navodi šta jeste tačno. Teme koje portal pokreće su, po njegovom mišljenju, dobre, postoji javni interes da se o tome piše, a manje je važno na koji način su obrađene. Zato će glasati da Kodeks nije prekršen. Zlatko Čobović je rekao da je apsolutno saglasan sa tim da postoji javni interes da se piše o tim temama, ali da Komisija reaguje na način na koji se obrađuje određena tema od javnog interesa i da u ovom slučaju to nije urađeno u skladu sa Kodeksom. Olivera Milošević je istakla da je legitimno ohrabrivati istraživanje tema od javnog značaja, ali ne i ohrabrivati način na koji ovaj medij to radi – optuživanjem ljudi bez dokaza – jer je to drastično kršenje Kodeksa. Po završetku rasprave, Komisija je sa devet glasova za i jednim protiv odlučila da su prekršene tačke 1, 2 i 4 poglavlja I.
Sednica je završena u 19.55 sati.
Zapisnik vodila Predsedavajuća
Gordana Novaković Zorica Višnjić
Deklaracija je rezultat dvodnevnih diskusija organizovanih u okviru projekta „Izgradnja poverenja u medije i Jugoistočna Evropa – faza 2“ koji finansira Unesko EU i okupljajući u hibridnom formatu sva samoregulatorna tela regiona – Vijeće za štampane i onlajn medije u BiH, Albanski savet za medije, Savet za štampu na Kosovu, Savet za štampu u Srbiji, Medijski savet za samoregulaciju u Crnoj Gori, Savet za medijsku etiku u Severnoj Makedoniji i Savet za štampu u Turskoj.
Deklaracija, između ostalog. poziva medijske profesionalce da obezbede dovoljnu obuku i svest o novinarskim standardima, ali i da obezbede vidljivost pridržavanja medija sistemima samoregulacije.
Tekst deklaracije je u nastavku
Regionalna deklaracija saveta za štampu u jugoistočnoj Evropi
Sarajevo, 17. novembra 2021
Mi, predstavnici saveta za štampu i medije iz jugoistočne Evrope i Turske,
Prepoznajući ulogu novinarstva u stvaranju i širenju informacija u javnom interesu, posebno u kriznim vremenima i naglašavajući naročitu važnost da se ova njena uloga ne ograničava i ne ugrožava;
Podsećajući na kritičku ulogu koju medijska samoregulacija ima u podsticanju slobode medija kroz obezbeđivanje sprovođenja novinarskih etičkih standarda, pomažući da se minimalizuje državna intervencija u oblasti slobode medija i radeći na smanjenu broja sudskih postupaka protiv medija;
Ukazujući na važnost poverenja javnosti u medije i na izazove održavanja medijskog profesionalizma u okruženju u kojem se neprestano razvijaju novi oblici medija;
Podsećajući na nastojanja saveta za štampu i medije da prilagode svoje etičke kodekse novom digitalnom medijskom ekosistemu, izradom posebnih smernica za novinare o tome kako da rade u ovom okruženju;
Uznemireni teškim finansijskim situacijama u savetima za štampu i medije, koja predstvaljaju egzistencijalne pretnje po nezavisnost i održivost ovih tela;
Osuđujući kontinuirane pretnje bezbednosti novinara u regionu i uznemireni ponovnom pojavom političkih pretnji nezavisnosti medija, putem zloupotreba državnih resursa, uključujući i oglašavanje, naporima političkih aktera da ograniče slobodu medija, povlačenjem akreditacija novinarima, snažnim napadima sa ciljem stigmatizacije i diskreditovanja medija i targetiranjem medija zloupotrebom sudskih postupaka;
Ističući potencijalne pretnje zbog pokušaja vlada da reguliše onlajn medije, a posebno zbog potencijalnog uticaja na ulogu medijske samoregulacije i na taj način i postojanje saveta za štampu i medije;
Priznajući da nedostatak transparentnosti medijskog vlasništva može podstaći nepotrebnu koncentraciju vlasništva nad medijima i na taj način ograničiti raznolikost medija,
Imajući u vidu nove mogućnosti koje platforme društvenih mreža nude novinarima za distribuciju sadržaja, ali primećujući i da platforme nisu neutralne, već su preuzele aktivnu ulogu u izboru i uređivanju, uključujući upotrebu algoritamskih sistema u širenju sadržaja koji su proizveli mediji i drugi akteri;
Uznemireni rastućim brojem zlonamernih aktera koji targetiraju i napadaju nezavisne medije na platformama društvenih mreža da bi smanjili ili sprečili njihovo učešće i predstavljanje na tim platformama;
Zabrinuti sve većim brojem žalbi koje saveti za štampu i medije dobijaju u vezi sa rastom broja i sve učestalijom promocijom potencijalno štetnih onlajn sadržaja, uključujući dezinformacije i govor mržnje;
Primećujući raznolikost novih medijskih aktera na mreži, koji obavljaju novinarski posao, i važnost saradnje među njima u težnji ka novinarstvu kao javnom dobru;
Ističući hitnost obučavanja građana veštinama medijske i informatičke pismenosti kako bi im se omogućilo da se snađu u informacionom okruženju koje evoluira, posebno da steknu sposobnost da razlikuju pouzdane od nepouzdanih informacija i podržavaju profesionalno novinarstvo;
Pozivamo medijske profesionalce u regionu da:
SE PRIDRŽAVAJU profesionalnih novinarskih standarda i etičkih kodeksa koje su usvojili saveti za štampu i medije i drugi medijski akteri, da budu svesni profesionalnih standarda i dovoljno obučeni za njihovu primenu;
OBEZBEDE vidljivost prihvatanja sistema medijske samoregulacije i na taj način pomognu građanima u razlikovanju medija posvećenih medijskoj samoregulaciji od onih koji su van sistema, i informišu ih o postojanju besplatnog žalbenog mehanizma u slučajevima potencijalnog kršenja medijskih profesionalnih standarda;
OSIGURAJU transparentnost svog vlasništva i da podrže medijske i novinarske organizacije u njihovim naporima za poboljšanje uslova rada svih medijskih radnika i na taj način doprinosu vraćanju poverenja u medije;
DOPRINESU finansiranju saveta za štampu i medije kako bi se osigurala nezavisnost medijske samoregulacije i njena održivost;
Zato pozivamo vlasti i institucije da:
UNAPREDE medijski pluralizam i zaštite održivost novinarstva kroz podršku medijama koji su posvećeni poštovanju medijskih profesionalnih standarda ili prihvatanju medijske samoregulacije;
PROMOVIŠU medijsku i informacijska pismenosti u formalnom i neformalnom obrazovanju;
OSIGURAJU da se predstavnici saveti za štampu i medije konsultuju i angažuju u svim inicijativama u vezi sa medijskom (samo)regulacijom u onjaln i oflajn sferi;
SE UZDRŽE od nepotrebne regulacije digitalnog medijskog okruženja, koje nije u skladu sa međunarodnim standardima u vezi sa slobodom izražavanja;
Zato pozivamo i Internet platforme da:
SARAĐUJU sa medijskim samoregulatornim telima i organizacijama civilnog društva na lokalnom nivou kako bi obezbediti i unapredili garancije za puno ostvarivanje prava na informisanje i slobodu izražavanja, onlajn i oflajn;
SARAĐUJU sa savetima za štampu i medije da bi uspostavili dijalog i unapredili odgovarajuće aktivnosti za ublažavanje štetnog onlajn sadržaja, istovremeno dajući prioritet informacijama od javnog interesa na Internet platformama;
OMOGUĆE medijima, članovima saveta za štampu i medije, posebne žalbene mehanizme i mogućnost slanja upita vezanih za njihov novinarski sadržaj koji je uklonjen sa društenih mreža;
ODREDE posvećene lokalne predstavnike koji bi bili dostupni za komunikaciju sa savetima za štampu i medije ;
OSIGURAJU da se lokalni konteksti – posebno u vezi sa političkim aspektima i štetnim onlajn sadržajem – uzima u obzir prilikom moderiranja sadržaja, bilo da je reč o uklanjanju, smanjenju vidljivosti i povećanja vidljivosti novinarskog sadržaja na mreži, tako što će povećati broj moderatora koji su adekvatno obučeni o osetljivim lokalnim političkim, kulturnim, etničkim i socio-ekonomskim aspektima.
Učenici gimnazija „Bora Stanković“ i „Stevan Sremac“ u Nišu juče su imali priliku da učestvuju u svojevrsnom javnom času medijske pismenosti, a povodom otvaranja izložbe Saveta za štampu ,,Lažne vestiˮ u holu zgrade.
Profesorka srpskog jezika i književnosti gimnazije „Bora Stanković“ Ljiljana Marković je, u obraćanju učenicima rekla: ,,Vi ste porasli sa internetom i do sada nezapamćenom količinom informacija i to sa čime vaša generacija raspolaže nije imao niko do sada. Mi se nalazimo u stanju prezagušenosti informacijama i to naši mozgovi ne mogu da prate. Važno je da naučite da prepoznate prave medijske politike i prave informacijeˮ.
Zorica Milenković, profesorka predmeta Jezik, mediji, kultura u gimnaziji „Stevan Sremac“ je istakla da živimo u vremenu kada je mnogo informacija plasirano bez provere i senzacionalistički, a poruka za mlade je da treba da nauče da se protiv takvih vesti bore proverenim informacijama i da ne budu deo lanca širenja lažnih vesti.
Novinarka Vesna Torović poručila je, između ostalog, gimnazijalcima:,,Proverite svaku vest pre nego poverujete u njenu verodostojnost, jer lažne vesti mogu da ugroze životeˮ.
Izložba se sastoji od četiri „totema“ koji stoje u prostoru i učenicima nude odgovore na pitanja: zašto su lažne vesti loše iako su zabavne, šta su dezinformacije, ko najčešće širi lažne vesti, kakva je uloga u svemu tome influensera i poznatih ličnosti.
Izložba će biti predstavljena učenicima u Loznici 9. decembra.
Izložbu „Lažne vesti“ organizuje Savet za štampu u okviru projekta “Izgradnja poverenja u medije u jugoistočnoj Evropi i Turskoj – faza dva.”, koji su podržali Evropska komisija i Unesko.
(Izvor: Cenzolovka) Koliko je važno prepoznati lažne vesti, kao i ko ih najviše plasira niški srednjoškolci će moći da saznaju danas od 11:30 kroz izložbu Saveta za štampu “Medijska pismenost protiv lažnih vesti” u holu gimnazija “Stevan Sremac” i “Bora Stanković”.
More