Aleksandar Pančić
onlajn
12.07.2026.
Žalba rešena - PREKRŠAJ kodeksa
Nema dokumenata.
27.08.2026.
Na osnovu članova 19. i 21. Statuta Saveta za štampu i članova 15. i 16. Poslovnika o radu Komisije za žalbe, Komisija za žalbe Saveta za štampu u sastavu: Sanja Pavlović, Milena Vasić, Nadežda Budimović, Jelka Jovanović, Olivera Milošević, Jelena Petković, Filip Švarm, Tamara Skrozza i Zlatko Čobović, na sednici održanoj 27.8. 2026. godine, jednoglasno izriče
JAVNU OPOMENU
Tekstom „Blokader divljački napao žene na štandu SNS! (VIDEO)”, objavljenim 12. jula 2026. godine, portal „24/sedam.rs”
1.prekršio je tačku 2 Poglavlja V (Poštovanje dostojanstva), po kojoj su novinari/novinarke dužni/dužne da poštuju i štite prava i dostojanstvo dece, žrtava zločina, osoba sa invaliditetom i drugih osetljivih grupa,
2. prekršio je i tačku 3 Poglavlja VI (Poštovanje i zaštita privatnosti) o obavezi novinara/novinarki da osiguraju da dete ne bude ugroženo ili izloženo riziku zbog objavljivanja njegovorg imena, fotografije ili snimka sa njegovim likom, mestom stanovanja, zajedicom u kojoj živi ili prepoznaljivom okolinom.
Odluka Komisije biće objavljena na sajtu Saveta za štampu (www.savetzastampu.rs) i dostupna javnosti.
OBRAZLOŽENJE
Aleksandar Pančić, otac maloletnog Andreja Pančića, na koga se najvećim delom odnosi objavljeni sadržaj, podneo je žalbu istovremeno Savetu za štampu, Zaštitniku građana i Ministarstvu informisanja i telekomunikacija, zbog toga što je narušeno pravo na privatnost njegovog sina. Kako je naveo, na Gradskom trgu u Užicu 10. jula došlo je do verbalnog sukoba između njegovog sina i osoba na štandu SNS. „Tom prilikom više lica koja su bila pored tog štanda su provocirali mog sina, psovali mu roditelje, pre svega majku i vređali ga, ali su ga tom prilikom i neovlašćeno snimili i prikazali ga kao nasilnika“, istakao je, između ostalog, u žalbi. Posebno je ukazao na to da je objavljeno ime i prezime njegovog sina, njegova slika, grad odakle je, kao i snimak verbalnog sukoba, bez zaštite lica, čime su ga učinili prepoznatljivim i povredili njegovo pravo na zaštitu identiteta i privatnost i izložili ga neumesnim i nepristojnim komentarima, a dobio je je više pretnji od osoba koje su ga prepoznale na snimku. „Dodatno, mene su označili kao blokadera i pogrdno pričali o meni, mojoj veri i mojim stavovima označavajući me kao ’mrzitelja Srbije i pravoslavne vere’, iznoseći podatke o mom privatnom životu“, istakao je u žalbi i dodao da je snimak doveden u vezu sa ovim podacima.
Advokatica redakcije je ponudila da se problem reši medijacijom, na način koji predloži žalitelj. On je zatražio da se sporni sadržaj ukloni i da se objavi tekst izvinjenja koji je dostavio. Redakcija je tekst (i video snimak) uklonila, ali nije prihvatila da objavi dostavljeni tekst izvinjenja. Pošto medijacija nije uspela, žalba je, na zahtev Pančića, prosleđena na odlučivanje Komisiji.
Uz dilemu da li odlučivanje o žalbi nakon što je tekst već uklonjen i redakcija pokazala dobru volju da ispravi grešku može delovati destimulišuće na druge medije koji bi pokušali da ovaj način reše problem, Komisija je konstavovala da je na prethodnoj sednici već donela odluke o prekršaju Kodeksa u vezi sa gotovo istovetnim tekstovima u druga dva medija, te da ni ovoga puta ne može da postupi drugačije.
Budući da je žalba istovremeno, sem Savetu za štampu, upućena i ombudsmanu i resornom ministarstvu, sadrži i delove koji se odnose na prekršaje Zakona o javnom informisanju i medijima, kao Pravilnika emitera, koje Savet za štampu nije razmatrao, jer nisu u njegovoj nadležnosti.
Članovi Komisije nisu utvrđivali ni istinitost navoda žalitelja o tome na koji ne način došlo do incidenta koji je zabeležen, budući da Komisija odlučuje o tome da li je medij, prilikom objavljivanja određenog sadržaja, poštovao propisane profesionalne i etičke standarde i ne može da vodi istragu o samom događaju.
Kad je reč o delu žalbe koji se odnosi na prekršaje Kodeksa novinara i novinarki Srbije, Komisija za žalbe je zaključila da je žalitelj sa pravom ukazao na prekršaje tačaka koje se odnose na zaštitu prava maloletnika, pre svega na pravo na privatnost i dostojanstvo.
Kodeks novinare i novinarke obavezuje da osiguraju da dete ne bude ugroženo ili izloženo riziku zbog objavljivanja njegovog imena, fotografije ili snimka sa njegovim likom, mestom stanovanja, zajednicom u kojoj živi ili prepoznatljivom okolinom. Redakcija je u ovom slučaju morala da zaštiti identitet maloletnika, umesto toga objavila snimak na kojem mu se jasno vidi lice, uz informaciju kada je i gde zabeležen incident, kao i njegovo ime, ko mu je otac, kao i detalje iz njegovog privatnog života. Na taj način, maloletni dečak je, suprotno odredbama Kodeksa, učinjen potpuno prepoznatljvim.
Osim što zabranjuje otkrivanje identiteta dece, odnosno maloletnih osoba, Kodeks novinara i novinarki Srbije predviđa posebnu zaštite prava i dostojanstva dece, žrtava zločina, osoba sa invaliditetom i drugih osetljivih grupa, Redakcija je postupila suprotno i ovoj odredbi, jer je na račun dečaka iznela niz uvreda, nazivaju ći ga „blokaderom koji je divljački napao žene” uz tvrdnje da neko „ko dolazi iz normalne porodice” ne može da uradi to što je on uradio.
Beograd, 27. 8. 2026. Predsedavajuća
Nadežda Budimović