Maja Nedeljković
onlajn
24.05.2025.
Žalba rešena - PREKRŠAJ kodeksa
Nema dokumenata.
26.06.2025.
Na osnovu članova 19. i 21. Statuta Saveta za štampu i članova 15. i 16. Poslovnika o radu Komisije za žalbe, Komisija za žalbe Saveta za štampu u sastavu: Zlatko Čobović, Tamara Skrozza, Nadežda Budimović, Filip Švarm, Jelka Jovanović, Rodoljub Šabić, Ana Martinoli, Olivera Milošević, Jelena Petković, Sanja Pavlović i Milena Vasić, na sednici održanoj 26. 6. 2025. godine, jednoglasno izriče
JAVNU OPOMENU
Tekstom „PUKLA ISTINA O MAJI MARINKOVIĆ, OVA FOTOGRAFIJA SVE DOKAZALA! Javnost u šoku, mislila je da OVO MOŽE DA SAKRIJE!”, objavljenim 24. maja 2025. godine, portal „Republika.rs“ prekršio je tačku 1 Poglavlja VI (Poštovanje i zaštita privatnosti) Kodeksa novinara i novinarki Srbije, o obavezi novinara i novinarki da poštuju privatnost ljudi o kojima pišu.
Odluka Komisije biće objavljena na sajtu Saveta za štampu (www.savetzastampu.rs) i dostupna javnosti.
OBRAZLOŽENJE
Maja Nedeljković je u žalbi Savetu za štampu navela da je, uprkos tome što nije javna ličnost, njen privatan život izložen u medijima bez njenog pristanka. Time joj je povređeno pravo na privatnost i ugrožen profesionalni i lični integritet. Istakla je da sporni tekst nije od javnog značaja, već isključivo senzionalistički. kao i da su mediji u više navrata iznosili njene lične podatke.
Redakcija portala “Republika.rs” nije odgovorila na žalbu.
Članovi Komisije za žalbe ocenili su da je žalba osnovana, budući da podnositeljka žalbe nije javna ličnost, niti postoji bilo kakav interes javnosti da zna detalje iz njenog života, pa ni kako ona izgleda. Iako detalje iz njenog života iznosi njena ćerka, medij je odgovoran za to što, suprotno Kodeksu, otkriva njen identitet objavljivanjem fotografije sa društvene mreže.
Kodeks novinara i novinarki Srbije propisuje da se privatni podaci i zapisi, uključujući i privatne fotografije, video i druge zapise objavljene na društvenoj mreži ili drugoj platformi, mogu objavljivati samo uz prethodnu saglasnost te osobe ili njenih zastupnika, osim u slučajevima kada javni interes preteže nad pravom na privatnost ili kada ih je ta osoba namenila javnosti.
Takođe, ako se u okviru privatnih podataka i zapisa jedne osobe pominju ili nalaze privatni podaci ili zapisi drugih osoba (na primer, tagovi na društvenim mrežama) mediji su dužni da sakriju njihov identitet, osim u slučaju da i za to postoji javni interes, koji preteže nad pravom na privatnost.
Medij u ovom slučaju nije poštovao propisana pravila, iako ne postoji javni interes koji bi prevladao u odnosu na pravo na privatnost. Žaliteljka je u pravu kada ovaj postupak objašnjava senzacionalizmom, a dodatni problem je i to što se već iz naslova teksta vidi da su novinari, odnosno urednici, potpuno svesni da žaliteljka ne želi da se detalji iz njenog života znaju (jer tvrde da je ”mislila da može da sakrije”), a ipak odlučuju da to objave.
Komisija ukazuje na to su prekršaji prava na privatnost veoma česti upravo u rubrikama koje se bave estradom, posebno kada su u pitanju članovi porodica osoba koje se mogu smatrati javnim ličnostima, i naročito kada je reč o ženama i poziva novinare da poštuju propisane profesionalne i etičke standarde.
Beograd, 26. 6. 2025. Predsedavajuća
Milena Vasić