Skip to content

Status žalbe

Žalba rešena - PREKRŠAJ kodeksa

Prilozi

Žalba (tekst)
Prilozi uz žalbu

Nema dokumenata.

Odluka

Datum donošenja odluke

26.02.2026.

Tekst odluke

Na osnovu članova 19. i 21. Statuta Saveta za štampu i članova 15. i 16. Poslovnika o radu Komisije za žalbe, Komisija za žalbe Saveta za štampu u sastavu: Sanja Pavlović, Milena Vasić, Nadežda Budimović, Jelka Jovanović, Ana Martinoli, Olivera Milošević, Jelena Petković, Filip Švarm, Rodoljub Šabić, Zlatko Čobović i Zlata Kureš, na sednici održanoj 26. 2. 2026. godine, jednoglasno izriče

JAVNU OPOMENU

Tekstom „Dokumentarni film otvorio polemiku: Uloga Matića na medijskoj sceni pod lupom“, objavljenim 5. februara 2026. godine, portal „Srbija na istoku“

1.prekršio je tačke 1, 2 i 3 Poglavlja I (Istinitost izveštavanja) Kodeksa novinara i novinarki Srbije o obavezi novinara/novinarki da tačno, objektivno, potpuno i blagovremeno izveste o događajima od interesa za javnost, poštujući pravo javnosti da sazna istinu i držeći se osnovnih standarda koje propisuje Kodeks, da prave jasnu razliku između činjenica koje prenose, komentara, pretpostavki i nagađanja, kao i odredbu po kojoj je sa novinarstvom nespojivo objavljivanje neosnovanih optužbi, kleveta i glasina,

2. prekršio je tačku 2 Poglavlja II (Nezavisnost od uticaja), po kojoj ekonomski i politički interesi izdavača ne smeju da utiču na uređivačku politiku na način koji bi za posledicu imao netačno, pristrasno, nepotpuno i neblagovremeno informisanje javnosti,

3. prekršio je tačke 2, 3 i 4 Poglavlja III (Odgovornost novinara/novinarki), po kojima su novinari/novinarke dužni da neguju kulturu i etiku javne reči, da ne koriste govor mržnje, agresivnu retoriku ili retoriku koja može podsticati na diskriminaciju ili agresivno ponašanje, kao i da odgovornost javnosti ne podrede interesima drugih, a posebno ne interesima izdavača, korporacija, vlada i drugih državnih organa, a urednici/urednice odgovorni/odgovorne za celokupni sadržaj medija,

4. prekršio je tačku 3 Poglavlja V (Poštovanje dostojanstva) o obavezi novinara/novinarki da poštuju princip nenanošenja štete ugledu i dostojanstvu ličnosti i da ne učestvuju u širenju neistina ili kontinuiranom zlonamernom narušavanju reputacije osoba o kojima izveštavaju,

5. prekršio je i tačku 3 Poglavlja VIII (Odnos prema izvorima) o obavezi novinara/novinarki da konsultuju što više izvora.

Odluka Komisije biće objavljena na sajtu Saveta za štampu (www.savetzastampu.rs) i dostupna javnosti.

OBRAZLOŽENJE
Veran Matić, predsednik Upravnog odbora Asocijacije nezavisnih elektronskih medija (ANEM) i član Stalne radne grupe za bezbednost novinara, podneo je žalbu protiv više medija, među kojima je i portal „Srbija na istoku“, a koji su, kako je naveo, preneli tekstove o njemu „u kojima se iznosi niz neistina, u kojima su činjenice izvrnute i stavljene u negativni kontekst, iznete neosnovane optužbe, bez ikakve mogućnosti da se čuje ’druga strana’“. Time mu je, ističe u žalbi, narušena reputacija bez ikakvih osnova i ugrožena bezbednost, imajući u vidu da se u svim tekstovima navodi da je strani plaćenik, izdajnik i slično. Po mišljenju žalitelja, spornim tekstom prekršene su tačke 1, 2 i 3 poglavlja Iistinitost izveštavanja, tačka 2 poglavlja Nezavisnost od uticaja, tačke 2 i 3 poglavlja Odgovornost novinara, tačka 3 poglavlja Poštovanje dostojanstva i tačka 3 poglavlja Odnos prema izvorima.

Redakciji portala „Srbija na istoku“ žalba nije mogla biti dostavljena jer portal nema impresum, niti bilo kakve kontakt podatke.
Članovi Komisije za žalbe su zaključili da se žalba odnosi na ukupno 26 medija, koji su svi u roku od tri dana preneli (u manjoj ili većoj meri) delove filma „Zlo doba 2“, nepoznatog autora, u produkciji Centra za društvenu stabilnost, koji je prethodno emitovan na više televizija. Zbog toga se ovi tekstovi, po mišljenju Komisije, ne mogu posmatrati pojedinačno, nego kao deo medijske kampanje protiv žalioca sa ciljem njegove diskreditacije. Ne postoji nikakav opravdani novinarski razlog da ovako veliki broj medija objavi isti sadržaj, koji u suštini nije informativnog karaktera, već je reč o političkoj propagandi.
Portal „Srbija na istoku“ je iz filma preneo deo u kojem se Matić optužuje za navodne bliske veze sa čelnicima OVK, kao i za finasiranje albanskih medija u Prištini i, uprkos tvrdnjama da su u filmu izneti „ozbiljni dokazi“ o Matićevoj uključenosti „u secesuju naše južne pokrajine“, ne nudi čitaocima nijedan. Ovakav tekst je, po oceni Komisije, u suprotnosti sa elementarnim principima novinarske profesije i ni na koji način se ne može posmatrati kao „kritika“ rada jedne javne ličnosti u skladu sa pravom na slobodu izražavanja i pravom javnosti da bude informisana.
Komisija ima razloga da zaključi i da se redakcija nije rukovodila javnim interesom, već da je ovakvo pristrasno, nepotpuno i neodgovorno izveštavanje rezultat uticaja ekonomskih i političkih interesa izdavača. U prilog tome govori i činjenica da je identičan sporni sadržaj objavljen u više medija istog vlasnika.
Članovi Komisije saglasni su sa tvrdnjama podnosioca žalbe u vezi sa prekršajima Kodeksa na koje je ukazao, posebno kad je reč o prekršaju tačke 3 Poglavlja V, koja se odnosi na nanošenje štete ugledu i dostojanstvu ličnosti i zlonamerno narušavanje reputacije osobe o kojoj se izveštava, što je po mišljenju Komisije, bio i glavni razlog za objavljivanje spornog sadržaja.
Bez obzira na to što je žalilac uticajna javna ličnost sa višestrukim važnim društvenim funkcijama, zbog čega jeste dužan da trpi veću kritiku i ima suženo pravo na privatnost, vrsta kritike koja bi bila zasnovana na jasnim činjenicama, dokazima, kontekstualizaciji i konsultovanju više izvora – ovde je u potpunosti izostala.
U spornom tekstu nema nepristrasnog izveštavanja, niti je napravljena bilo kakva razlika između činjenica i pretpostavki i nagađanja. Tekst sadrži neosnovane optužbe, klevete i glasine, koje se ne mogu podvesti pod vrednosne sudove. Portal, tako, recimo, navodi da se „javnost u Srbiji sa pravom pita kako je moguće da neko ko je održavao bliske veze sa separatističkim strukturama u Prištini i sa njima razbijao ustavni poredak Srbije, odvajajući deo naše zemlje, može da se predstvalja nezavisnim novinarom? A naročito kako je moguće da neko ko je povezan sa terorističkom OVK može biti deo tela koje se bavi zaštitom novinara u Srbiji?“ Za ovakve, veoma ozbiljne optužbe, koje se nikako ne mogu smatrati „mišljenjem“, u spornom tekstu nisu ponuđeni ne samo nikakvi dokazi, već ni relevatni izvori. Takođe, samom Veranu Matiću nije pružena nikakva mogućnost da, pre objavljivanja teksta, odgovori na bilo koju od iznetih optužbi.
Komisija podseća i da su, prema odredbama Kodeksa novinara i novinarki Srbije urednici/urednice odgovorni za sav sadržaj koji objavljuju, bez obzira da li je nastao u redakciji ili preuzet iz drugog medija.
Komisija posebno ukazuje i na to da ovakvi tekstovi, koji nemaju nikakve veze sa profesionalnim novinarstvom, ne samo da nanose štetu žaliocu i njegovom ugledu, već mogu biti i veoma opasni po njegovu bezbednost, s obzirom na to za šta se sve, bez dokaza, optužuje.
Beograd, 26. 2. 2026. Predsedavajuća

Sanja Pavlović

Dokument odluke
Zapisnik sa sednice
Prekršene tačke kodeksa
  • I – ISTINITOST IZVEŠTAVANJA: tačke 1, 2, 3
  • II – NEZAVISNOST OD UTICAJA: tačke 2
  • III – ODGOVORNOST NOVINARA/NOVINARKI: tačke 2, 3, 4
  • V – POŠTOVANJE DOSTOJANSTVA: tačke 3
  • VIII – ODNOS PREMA IZVORIMA: tačke 3